Advokat ili odvjetnik – koja je razlika?
Kada se suočimo s pravnim problemom, prvo pitanje koje si postavljamo glasi: „Kome se obratiti?“ U praksi se često koristi izraz „advokat“, no u službenom pravnom sustavu Republike Hrvatske isključivo se koristi pojam „odvjetnik“. Jesu li to samo različite riječi za istu profesiju ili postoji stvarna razlika?
Razumijevanje ovih pojmova nije samo lingvističko pitanje. Radi se o vašem pravu da budete zastupljeni pred sudom, o sigurnosti u pravni ishod i zaštiti od potencijalnih prijevara. U ovom članku razjašnjavamo značenje oba pojma, njihov status u hrvatskom i europskom pravnom sustavu, što zakon propisuje te kako odabrati pravog stručnjaka za vašu situaciju.
Povijesno i jezično podrijetlo pojmova
Izraz „advokat“ potječe od latinske riječi advocatus, što znači „onaj koji je pozvan u pomoć“. U mnogim europskim jezicima, poput engleskog (advocate) i francuskog (avocat), taj se pojam koristi za označavanje pravnog zastupnika. Hrvatska tradicija u prošlosti također poznaje taj termin, a i danas se često koristi u svakodnevnom govoru, posebice u medijima i popularnoj kulturi.
S druge strane, pojam „odvjetnik“ službeni je naziv u hrvatskom pravnom sustavu. Prema važećem zakonodavstvu, odvjetnik je fizička osoba koja ima položeni pravosudni ispit, upisana je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore i ovlaštena je pružati pravnu pomoć sukladno Zakonu o odvjetništvu.
Što kaže hrvatski zakon?

Prema Zakonu o odvjetništvu, pravo na obavljanje odvjetništva ima osoba koja ispunjava nekoliko uvjeta:
- Položen pravosudni ispit
- Upis u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore
- Položena odvjetnička prisega
- Osigurano mjesto obavljanja djelatnosti (odvjetnički ured)
Ove formalnosti nisu samo administrativni uvjeti – one jamče da odvjetnik ima potrebna znanja, iskustvo i etičku obvezu prema strankama. Hrvatska odvjetnička komora nadzire rad odvjetnika, propisuje tarife, kodeks ponašanja i disciplinske mjere. Time se osigurava zaštita klijenata i pravna sigurnost u postupcima.
Može li se bilo tko nazvati „advokatom“?
U Hrvatskoj pojam „advokat“ nema pravnu definiciju ni zaštitu. To znači da ga može koristiti svatko, bez ikakve formalne ovlasti. I upravo tu leži opasnost – osoba koja se reklamira kao „advokat“ ne mora imati pravnu naobrazbu, a kamoli ovlasti za zastupanje pred sudom.
Takva praksa može dovesti do:
- nevaljanih pravnih dokumenata
- propuštanja rokova
- financijskih gubitaka i dodatnih troškova
- gubitka prava koji se kasnije ne mogu ispraviti
Stoga je ključno provjeriti status osobe kojoj povjeravate svoj slučaj. Na web stranici Hrvatske odvjetničke komore možete pronaći Imenik odvjetnika, što je najbolji način da provjerite radi li se doista o ovlaštenom odvjetniku.
Odvjetnik i njegove ovlasti

Odvjetnici u Hrvatskoj imaju širok spektar ovlasti i dužnosti. Oni mogu:
- zastupati stranke pred svim sudovima i upravnim tijelima
- sastavljati ugovore, oporuke, prijedloge i tužbe
- savjetovati u vezi s pravnim poslovima i transakcijama
- preuzeti obranu u kaznenim predmetima
- posredovati u mirnom rješavanju sporova
Za razliku od pravnika koji nije odvjetnik, odvjetnik ima zakonsku obvezu čuvanja profesionalne tajne, osiguranje od odgovornosti i podliježe disciplinskom nadzoru. To klijentima daje dodatnu razinu sigurnosti.
Što je s pojmom „advokat“ u drugim zemljama?
Dok u Hrvatskoj riječ „advokat“ nema pravnu težinu, u drugim pravnim sustavima situacija je drukčija. Primjerice:
- Srbija i BiH: koristi se termin „advokat“ i ima službeni pravni status.
- Slovenija: također koristi pojam „odvetnik“ (odvjetnik).
- Zapadna Europa: termin „advocate“ ili „avocat“ označava ovlaštenog pravnog zastupnika.
Razlike u nazivima često zbunjuju ljude koji žive na granicama ili rade u inozemstvu. Ako poslujete međunarodno, važno je znati kako se regulira pravna profesija u svakoj zemlji.
Najčešće zablude i primjeri iz prakse
Jedna od najčešćih zabluda je uvjerenje da je „advokat“ i u Hrvatskoj službeni naziv za odvjetnika. To nije slučaj. Druga česta zabluda jest da pravnik s diplomom može raditi sve što i odvjetnik – što nije točno. Pravnik bez licence može raditi unutar tvrtke, davati interne savjete ili izrađivati opće dokumente, ali ne može zastupati stranku pred sudom niti podnositi pravne lijekove u njezino ime.
Iz prakse:
Klijenti su povjerili slučaj osobi koja se reklamirala kao „advokat“, no postupak je odbijen jer podnesak nije imao pravnu valjanost. U nekim slučajevima, neovlašteno pružanje pravnih usluga rezultiralo je financijskim gubitkom i nemogućnošću ispravljanja štete.
Kako odabrati pravnog zastupnika?
Prilikom izbora odvjetnika obratite pozornost na:
- Upis u Imenik odvjetnika – jedini dokaz da osoba ima ovlasti
- Iskustvo u području koje vas zanima – obiteljsko pravo, radni sporovi, kaznena obrana itd.
- Transparentnost u komunikaciji – odvjetnik mora objasniti postupak, troškove i rizike.
Provjerite ima li odvjetnik vlastitu web stranicu, profesionalne reference i preporuke klijenata. Izbjegavajte „brze ponude“ i neprovjerene oglase jer često skrivaju neovlaštene osobe.
Razlika između advokata i odvjetnika u Hrvatskoj nije samo terminološka – ona odlučuje hoće li vaš slučaj biti vođen stručno i zakonito. Uvijek provjerite status osobe kojoj povjeravate svoje pravne poslove. Ako trebate zastupanje, sastavljanje ugovora ili pravni savjet, angažirajte odvjetnika s ovlaštenjem Hrvatske odvjetničke komore.
Naš ured pruža pravnu sigurnost i profesionalnu zaštitu u svim postupcima. Obratite nam se s povjerenjem.
Zajedničko vlasništvo nad nekretninom može djelovati kao logično i praktično rješenje, osobito u slučajevima kada je riječ o nasljedstvu, obiteljskom naslijeđu ili zajedničkoj kupnji. Međutim, kada među suvlasnicima nastanu nesuglasice oko korištenja, ulaganja ili prodaje, nekretnina umjesto koristi postaje izvor problema.
Mnogi građani u Hrvatskoj desetljećima koriste zemljišta, kuće ili stanove koji u zemljišnim knjigama još uvijek glase na davno preminule vlasnike, nepoznate pravne subjekte ili jednostavno na osobe koje više nemaju stvarnu vezu s nekretninom. Takve situacije najčešće su posljedica povijesnih, nasljednih ili dokumentacijskih okolnosti, a ne zle namjere korisnika. Ako ste upravo vi jedna od tih osoba – možda već imate pravni temelj da postanete upisani vlasnik. Rješenje leži u institutu dosjelosti.
Na radnom mjestu svatko zaslužuje poštovanje i jednaku priliku za napredovanje. Nažalost, diskriminacija na poslu još uvijek postoji i može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje i karijeru radnika. Ako smatrate da ste žrtva diskriminacije, važno je znati koja su vaša prava i koje korake možete poduzeti kako biste zaštitili sebe i svoja prava.