Dosjelost: Kako zakonski postati vlasnik nekretnine koju koristite?
Mnogi građani u Hrvatskoj desetljećima koriste zemljišta, kuće ili stanove koji u zemljišnim knjigama još uvijek glase na davno preminule vlasnike, nepoznate pravne subjekte ili jednostavno na osobe koje više nemaju stvarnu vezu s nekretninom. Takve situacije najčešće su posljedica povijesnih, nasljednih ili dokumentacijskih okolnosti, a ne zle namjere korisnika. Ako ste upravo vi jedna od tih osoba – možda već imate pravni temelj da postanete upisani vlasnik. Rješenje leži u institutu dosjelosti.
Što je dosjelost i u kojim situacijama se primjenjuje?
Dosjelost je zakonski mehanizam kojim osoba može steći pravo vlasništva nekretnine na temelju dugotrajnog, mirnog i poštenog posjeda – čak i kada nije formalno upisana kao vlasnik. Drugim riječima, zakon priznaje pravo onome tko se o nekretnini brine kao stvarni vlasnik, a ne samo onome tko to dokazuje ugovorom.
Ova mogućnost često dolazi u obzir kada:
- vlasnik nekretnine više ne postoji, a nasljednici se nikada nisu upisali,
- postoje greške u zemljišnim knjigama koje nisu ispravljene,
- nekretnina se koristi generacijama, ali bez formalne pravne osnove.
Dosjelost je naročito relevantna za starije nekretnine u ruralnim sredinama, obiteljska zemljišta, kuće s nejasnim vlasničkim statusom te situacije u kojima je dokumentacija izgubljena, nepotpuna ili nikad nije ni postojala.
Koji su zakonski uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću?
Iako dosjelost djeluje kao logičan i pošten pravni put, njezino ostvarenje nije automatsko. Zakon jasno propisuje nekoliko kumulativnih uvjeta koje osoba mora ispuniti kako bi ostvarila pravo vlasništva dosjelošću:
- Neprekidan posjed: Korisnik mora kontinuirano koristiti nekretninu tijekom propisanog vremenskog razdoblja – najčešće 10 ili 20 godina.
- Miran posjed: Tijekom tog razdoblja nitko nije pokušao osporiti ili prekinuti korištenje.
- Pošten posjed: Korisnik vjeruje da ima pravo na nekretninu – primjerice, temeljem nasljedstva, ugovora ili usmenog dogovora, iako pravno nije sve provedeno.
- Ponašanje kao vlasnik: Osoba održava nekretninu, investira, koristi je kao da je vlasnik.
- Javnost posjeda: Posjed nije skriven – lokalna zajednica i susjedi znaju tko stvarno koristi nekretninu.
Rokovi dosjelosti:
- 10 godina: ako ste u dobroj vjeri i imate pravnu osnovu (npr. neprovedeni ugovor).
- 20 godina: ako ste u lošoj vjeri ili bez osnove, ali posjed nije osporavan.
Važno je istaknuti da pravo vlasništva ne nastaje automatski – mora se pokrenuti parnični postupak radi utvrđenja dosjelosti pred sudom.

Kako izgleda postupak u praksi?
Sudski postupak dosjelosti provodi se pred nadležnim općinskim sudom u parnici. Tužitelj, odnosno korisnik nekretnine, dužan je dokazati da su svi zakonski uvjeti ispunjeni. Sud ne vodi postupak po službenoj dužnosti – vi morate aktivno dokazivati svoj posjed.
Dokazi koje sud prihvaća uključuju:
- izjave svjedoka (susjedi, lokalni stanovnici),
- račune za komunalne usluge, poreze i ulaganja u nekretninu,
- dokumentaciju o održavanju i obnovi,
- fotografije, katastarske nacrte i druge dokaze koji potvrđuju trajnost i zakonitost posjeda.
📌 Primjer iz prakse:
Gospođa Marija više od 25 godina obrađivala je zemljište koje je izvorno pripadalo njezinom djedu. Iako nikada nije upisana kao vlasnica, sud je temeljem svjedočenja susjeda, računa za ulaganja i dugogodišnjeg posjeda, donio presudu u njezinu korist – i upisao ju kao zakonitu vlasnicu temeljem dosjelosti.
Kada zatražiti pravnu pomoć i zašto je ona važna?
Postupak stjecanja vlasništva dosjelošću pravno je kompleksan i strogo formaliziran. Iako nekretninu koristite godinama, sud neće sam od sebe priznati pravo – sve mora biti dokazano precizno i uvjerljivo. Pogreške u dokumentaciji, neuvjerljivi svjedoci ili pogrešno tumačenje roka mogu dovesti do odbijanja tužbe.
Zato se preporučuje:
- konzultirati odvjetnika prije podnošenja tužbe,
- prikupiti svu dostupnu dokumentaciju i pripremiti svjedoke,
- procijeniti moguće pravne rizike (npr. postojanje drugih potencijalnih vlasnika),
- izraditi pravno utemeljen podnesak koji pokriva sve uvjete dosjelosti.
Ne čekajte predugo. Odgađanje često dovodi do problema – netko od nasljednika može pokrenuti upis ili prodaju nekretnine, a tada se vaša pozicija znatno pogoršava. Pravovremena pravna reakcija znači sigurnost i čvrsto vlasničko pravo.

Dosjelost kao put do vlasništva: pravna sigurnost uz stručnu podršku
Dosjelost nije zaobilazni put, već legitimno pravo koje zakon pruža osobama koje godinama, često desetljećima, odgovorno koriste, ulažu i održavaju nekretninu. Ako se prepoznajete u toj situaciji, ključno je znati – pravo postoji, ali ne dolazi samo od sebe. Morate ga zatražiti, dokazati i pravno zaštititi.
Postupak dosjelosti, kada se vodi stručno i uz kvalitetnu pripremu, može riješiti dugogodišnje pravne praznine i nesigurnosti te osigurati punu vlasničku zaštitu. Naš ured pruža sveobuhvatnu podršku – od početnog savjetovanja, preko izrade tužbe i vođenja sudskog postupka, do konačnog upisa u zemljišne knjige.
Ako godinama koristite nekretninu koja nije na vaše ime – možda je upravo sada pravi trenutak da to promijenite.
Zajedničko vlasništvo nad nekretninom može djelovati kao logično i praktično rješenje, osobito u slučajevima kada je riječ o nasljedstvu, obiteljskom naslijeđu ili zajedničkoj kupnji. Međutim, kada među suvlasnicima nastanu nesuglasice oko korištenja, ulaganja ili prodaje, nekretnina umjesto koristi postaje izvor problema.
Razvod roditelja mijenja dinamiku obiteljskih odnosa, ali ne bi smio značiti prekid veze između djece i njihovih baka i djedova. Ipak, u praksi se često događa da nakon razvoda jedan roditelj ograniči ili onemogući susrete s proširenom obitelji, što može uzrokovati emocionalne i pravne probleme.
U ovom vodiču donosimo ključne korake za ostvarivanje naknade štete nakon prometne nesreće te savjete kako iskoristiti stručnu pravnu pomoć za postizanje najboljih rezultata.