01. listopad, 2024.
Naknada štete zbog azbestoze

Azbestoza je oboljenje koje se javlja kao posljedica udisanja azbestne prašine, te se kao posljedica toga teško oštećuju pluća i javljaju se bolesti fibroze pluća, azbestoze te karcinom pluća.

Najpogođeniji su građani koji su bili dugotrajno i profesionalno izloženi azbestu, poput radnika u proizvodnji azbesta i proizvoda od azbesta, lučki radnici koji su dolazili u kontakt s azbestom, radnici u brodogradilištima i slično.

Značajan problem koji je prisutan kod azbestoze jest veliki vremenski odmak, tzv. razdoblje latencije, često i po nekoliko desetljeća. Između same izloženosti azbestu do pojave simptoma bolesti azbestoze temeljem kojeg se može postaviti pravovaljana dijagnoza može proći dug vremenski period.

Pravo na odštetu zbog azbestoze

Naknadu štete zbog azbestoze moguće je ostvariti na dva načina:

  1. Sukladno općim pravilima obveznog prava tj. temeljem Zakona o obveznim odnosima,
  2. U okviru upravnog postupka temeljem Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu.

Pravo na odštetu zbog azbestoze imaju radnici koji su tijekom rada kod poslodavca bili profesionalno izloženi azbestu i kojima je utvrđena profesionalna bolest uzrokovana azbestoza. Radnici i članovi njihovih obitelji imaju pravo na obeštećenje zbog bolesti azbestoze neovisno o tome kada se bolest pojavila.

Odštetni zahtjev zbog nastale azbestoze mora se podnijeti u propisanim rokovima sukladno Zakonu o obeštećenju, odnosno ako se potražuje odšteta zbog azbestoze prema građanskoj parnici u roku koji je propisan Zakonom o obveznim odnosima.

NAKNADA ŠTETE ZBOG AZBESTOZE

Da bi radnik mogao ostvariti pravo na naknadu štete zbog bolesti azbestoze u upravnom postupku potrebno je:

  • da je radnik bio profesionalno izložen azbestu,
  • da je radniku utvrđena profesionalna bolest azbestoza,
  • da radnik nije sudskim putem zatražio naknadu štete, odnosno postoji zabrana kumulacije sa zahtjevom radi naknade štete, sukladno Zakonu o obeštećenju,
  • da je podnio odštetni zahtjev u roku od 6 mjeseci od priznanja profesionalne bolesti zbog izloženosti azbestu.

Visina odštete zbog azbestoze propisana je zakonom, a određuje se koeficijentima prema vrsti bolesti odnosno stanjima nastalim kao posljedica izloženosti azbestu.

Zaključak

Kronološki gledano, u RH možemo problematiku naknadu štete zbog azbestoze promatrati kroz period prije donošenja Zakona o obeštećenju radnika profesionalno izloženih azbestu, te nakon njegovog donošenja.

Prije donošenja Zakona o zahtjevima za naknadu štete zbog azbestoze isključivo je odlučivao sud u parničnom postupku primjenjujući opća pravila o odgovornosti za štetu, sukladno Zakonu o obveznim odnosima. Uvođenjem mogućnosti ostvarivanja odštetnih zahtjeva kroz poseban upravni postupak, znatno je poboljšan položaj oštećenika koji su oboljeli od azbestoze. Kako zbog brzine rješavanja odštetnih zahtjeva, tako i s aspekta visine naknade štete.