Liječničke pogreške: Odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj

Liječničke pogreške i odgovornost za štetu koju one mogu prouzročiti pacijentima vrlo su aktualna tema u hrvatskom pravnom sustavu. S porastom broja sudskih postupaka radi naknade štete zbog propusta u liječenju, postaje sve jasnije koliko je važno razumjeti zakonske aspekte ove problematike. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji registar koji bi evidentirao sve slučajeve liječničkih pogrešaka, što dodatno otežava situaciju.
Ključno pitanje u ovim postupcima je razlikovanje između liječničke pogreške i komplikacije. Medicinski vještaci imaju presudnu ulogu u utvrđivanju radi li se o pogrešci liječnika ili nepredvidivoj komplikaciji. Dok liječničke pogreške podliježu građanskoj i kaznenoj odgovornosti, komplikacije su često izvan pravnog dosega jer su neželjeni i nepredvidivi događaji. Time zdravstvene ustanove često brane svoje stavove, tvrdeći da se radi o komplikaciji, a ne o liječničkoj pogrešci.

Proces dokazivanja liječničke pogreške može biti dugotrajan i zahtjevan. Građani koji pokreću ovakve postupke moraju biti spremni na složen sudski proces u kojem je potrebno prikupiti relevantne dokaze i medicinsku dokumentaciju kako bi se utvrdila odgovornost liječnika. U Hrvatskoj trenutno ne postoje posebna pravila kojima bi se regulirala odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova, pa se primjenjuju opća pravila o odgovornosti za štetu prema Zakonu o obveznim odnosima i Zakonu o zaštiti pacijenata.
U većini slučajeva sudovi temelje odgovornost na subjektivnoj odgovornosti, pri čemu je ključno dokazati da je liječnik postupao prema pravilima struke. Ipak, kod složenijih medicinskih postupaka gdje postoji veći rizik, javlja se sve veća potreba za objektivnom odgovornošću koja bi pružila dodatnu zaštitu pacijentima.
U praksi, korisnici zdravstvenih usluga često traže naknadu štete direktno od zdravstvenih ustanova ili njihovih osiguravatelja, jer su te ustanove financijski jače od samih liječnika. Pacijenti imaju pravo tražiti naknadu štete zbog liječničke pogreške od liječnika ili putem zahtjeva prema poslodavcu tog liječnika, čime se uspostavlja solidarna odgovornost.
Liječničke pogreške predstavljaju kompleksnu temu koja zahtijeva daljnji razvoj pravnih i medicinskih standarda kako bi se pružila adekvatna zaštita pacijentima, ali i omogućila pravična obrana liječnicima koji obavljaju odgovoran i zahtjevan posao.
U Hrvatskoj nije rijetkost da ljudi godinama žive i koriste određenu nekretninu, a da pritom nisu službeno upisani kao njezini vlasnici u zemljišnim knjigama. Mnogi nisu ni svjesni tog problema dok ne odluče prodati nekretninu, podignuti kredit ili je prenijeti na nasljednike. Pojedinačni ispravni postupak služi upravo za ispravljanje takvih situacija, omogućujući upis vlasništva onima koji na to imaju pravo.
U ovom članku objasnit ćemo što ovaj postupak podrazumijeva, kada ga je potrebno pokrenuti, koji dokumenti su nužni i kako izgleda cijeli proces od podnošenja zahtjeva do upisa vlasništva.
Saznajte kako osigurati svoje pravo na naknadu štete nakon ozljede na radu. Prijavite nesreću, zatražite medicinsku pomoć i savjetujte se s odvjetnikom kako biste osigurali pravednu kompenzaciju.
Prometna nesreća često se dogodi u trenutku – ali posljedice mogu trajati godinama. Osim fizičkih ozljeda i emocionalnog šoka, tu su i brojni financijski troškovi: liječenje, rehabilitacija, izgubljena zarada, popravak vozila i druge izvanredne okolnosti koje mijenjaju svakodnevni život. Upravo zato je važno da znate koja prava imate i kako ih ostvariti na pravilan i potpun način.