13. svibanj, 2024.

Što u slučaju ozljede na radu?

Jeste li znali kako se 2020., u Republici Hrvatskoj, dogodilo 14 424 ozljeda na radu?

Rizik od nastanka ozljede na radu prisutan je u svim zanimanjima, a u ovom članku objasniti ćemo Vam što učiniti u slučaju ozljede.

Postupak priznavanja ozljede na radu

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće poslodavac podnošenjem tiskanice “Prijava o ozljedi na radu” Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ukoliko poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine, a to može učiniti i radnik. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu je osam dana od dana nastanka ozljede, a radnik, za kojeg nije podnesena prijava u roku tri godine od isteka roka od osam dana, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.

U slučaju priznate ozljede na radu radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.

Važno za napomenuti je i kako radnik, osim prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, ima pravo i na naknadu štete od poslodavca, odnosno njegovog osiguratelja.

Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu propisano je kako je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom.

Odgovornost poslodavca

Odgovornost poslodavca je objektivna što znači da se isti može osloboditi svoje odgovornosti, odnosno njegova odgovornost se može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Ukoliko poslodavac ima sklopljenju policu osiguranja, tada umjesto njega naknadu štete isplaćuje osiguravajuće društvo.

Pravo na naknadu štete radnik može ostvariti u roku tri godine od saznanja za štetu i štetnika, a najkasnije u roku pet godina od nastanka štete.

Koraci u postupku potraživanja naknade štete u slučaju ozljede na radu

  1. Pribava relevantne dokumentacije (policijska potvrda, zapisnik inspektorata rada i sl.) i prijava štete poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju
  2. Žalba protiv rješenja HZZO-a u slučaju odbijanja zahtjeva za priznavanje ozljede na radu
  3. Procjena zadobivenih ozljeda i zaostalih posljedica, odnosno cjelokupne medicinske dokumentacije po stalnom sudskom vještaku) radi određivanja objektivnog iznosa naknade štete
  4. Sastav odštetnog zahtjeva
  5. Dogovor sa strankom o prihvatljivosti ponude naknade štete

U slučaju da nam se obratite, pribavu relevantne dokumentacije, prijavu štete i komunikaciju s osiguranjem kao i angažiranje stalnog sudskog vještaka odrađujemo mi.

Obratite nam se s povjerenjem.

Odvjetnički ured Boris Gregović

Moglo bi vas zanimati
20. ožujak, 2026.
Što učiniti ako osiguranje smanjuje ili odbija isplatu štete?

Nakon prometne nesreće, ozljede na radu ili štete nastale na javnoj površini, mnogi građani očekuju da će postupak naknade štete biti relativno jednostavan. Ipak, u praksi se često događa da osiguravajuće društvo smanji iznos odštete ili u potpunosti odbije isplatu. Takva situacija može biti izuzetno frustrirajuća, osobito kada je šteta očita, a troškovi liječenja ili popravka već nastali.

28. studeni, 2024.
Odvjetnik Boris Gregović na konferenciji o utjecaju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak

Dana 22. studenog 2024. godine, na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je prestižna konferencija pod nazivom „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak”. Događaj je okupio vodeće pravne stručnjake, suce, odvjetnike i akademike iz cijele Hrvatske, ali i šire, kako bi raspravili o ključnim izazovima i mogućnostima implementacije Konvencije u domaće zakonodavstvo.

11. travanj, 2025.
Pravni problemi kod nasljeđivanja nekretnina: Kako ih riješiti?

Nasljeđivanje nekretnina naizgled je prirodan i predvidiv proces – imovina jednog dana prelazi na obitelj, najbliže članove ili osobe koje su to zaslužile. Međutim, stvarnost često pokazuje suprotno: umjesto mirnog prijenosa vlasništva, mnoge obitelji suočavaju se s pravnim zavrzlamama, emocionalnim tenzijama i administrativnim preprekama.
Posebno osjetljivo postaje kada je riječ o nekretninama – zbog njihove visoke vrijednosti, dugogodišnjeg korištenja ili sentimentalne važnosti. U situacijama kada postoji više nasljednika, nejasne oporuke ili neuređena dokumentacija, problemi postaju gotovo neizbježni. U nastavku objašnjavamo kako se nekretnine nasljeđuju, kada dolazi do sporova, te kako se pravovremenim pristupom mogu izbjeći dugotrajni sudski procesi.