Odvjetnik Boris Gregović na konferenciji o utjecaju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak
Dana 22. studenog 2024. godine, na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je prestižna konferencija pod nazivom „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak”. Događaj je okupio vodeće pravne stručnjake, suce, odvjetnike i akademike iz cijele Hrvatske, ali i šire, kako bi raspravili o ključnim izazovima i mogućnostima implementacije Konvencije u domaće zakonodavstvo.
Cilj i značaj konferencije
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jedan od najvažnijih dokumenata suvremenog pravnog poretka, postavlja temeljne standarde zaštite prava i sloboda pojedinca. Ova konferencija pružila je platformu za detaljnu analizu utjecaja Konvencije na hrvatski pravni sustav te za raspravu o njezinoj primjeni u svakodnevnoj pravnoj praksi.
Program konferencije obuhvatio je teme poput:
- Implementacije konvencijskih standarda u hrvatske zakone,
- Prakse Europskog suda za ljudska prava i njezina utjecaja na nacionalne sudove,
- Zaštite temeljnih prava kroz ustavne žalbe,
- Izazova u osiguravanju jednakosti pred zakonom i učinkovite pravne zaštite.
Sudjelovanje odvjetnika Borisa Gregovića
Odvjetnik Boris Gregović sudjelovao je u panel raspravi koja je bila posvećena praktičnim aspektima primjene Konvencije u hrvatskom pravosuđu. Njegovo izlaganje istaknulo je važnost usklađivanja domaćih pravnih postupaka s konvencijskim standardima te je ponudilo uvid u specifične slučajeve koji ilustriraju ključne izazove u zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj.
Poseban naglasak stavio je na:
- Potrebu za kontinuiranim obrazovanjem pravnih praktičara o konvencijskim standardima,
- Ulogu odvjetnika u podizanju svijesti o ljudskim pravima kod građana,
- Suradnju pravnih institucija u cilju osiguravanja učinkovitije zaštite prava zajamčenih Konvencijom.
Njegov doprinos bio je usmjeren na primjenu Konvencije u svakodnevnim sudskim postupcima, pri čemu je podijelio svoja iskustva i izazove s kojima se susretao u praksi.
Ključni zaključci konferencije
Konferencija je potvrdila važnost daljnjeg jačanja suradnje između pravnih praktičara, akademske zajednice i pravosudnih institucija kako bi se osigurao napredak u implementaciji Konvencije u hrvatskom pravnom sustavu. Istaknuto je da se Konvencija ne smije promatrati samo kao teorijski okvir, već kao praktičan alat za zaštitu prava građana, osobito u područjima gdje su ugrožena temeljna prava poput prava na pravično suđenje, slobodu izražavanja i jednakost pred zakonom.
Odvjetnik Boris Gregović svojim je sudjelovanjem dodatno naglasio važnost odvjetničke profesije u osiguravanju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ova konferencija bila je ključna za promicanje dijaloga o ljudskim pravima u hrvatskom pravnom poretku. Sudjelovanje odvjetnika Borisa Gregovića na ovom događaju istaknulo je njegovu predanost unapređenju pravne prakse i zaštiti temeljnih prava građana.
Za više informacija o događaju i temama koje su obrađene, posjetite službenu stranicu Pravnog fakulteta u Rijeci.
Brak je pravna zajednica, ali i financijsko partnerstvo. Iako se ulazi u brak s idejom trajne zajednice, važno je racionalno promišljati i o mogućim situacijama u budućnosti – osobito kad je riječ o imovini. U današnje vrijeme, sve više parova odlučuje regulirati svoje međusobne odnose unaprijed, putem predbračnog ugovora.
Kada osoba zbog ozljede, bolesti ili nezgode izgubi mogućnost da radi i zarađuje, posljedice nisu samo fizičke ili emocionalne – već i financijske. Gubitak redovitog prihoda često znači ugroženu egzistenciju, nemogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova i dugotrajnu nesigurnost.
Zakon prepoznaje pravo oštećenih osoba na naknadu štete zbog izgubljene zarade. No ostvarenje tog prava u praksi zahtijeva niz pravnih i dokaznih koraka. U ovom članku objasnit ćemo što je naknada štete zbog gubitka zarade, tko je može ostvariti, kako se dokazuje i što možete očekivati od postupka.
Razvod roditelja mijenja dinamiku obiteljskih odnosa, ali ne bi smio značiti prekid veze između djece i njihovih baka i djedova. Ipak, u praksi se često događa da nakon razvoda jedan roditelj ograniči ili onemogući susrete s proširenom obitelji, što može uzrokovati emocionalne i pravne probleme.