Odvjetnik Boris Gregović na konferenciji o utjecaju Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak
Dana 22. studenog 2024. godine, na Pravnom fakultetu u Rijeci održana je prestižna konferencija pod nazivom „Utjecaj Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na hrvatski pravni poredak”. Događaj je okupio vodeće pravne stručnjake, suce, odvjetnike i akademike iz cijele Hrvatske, ali i šire, kako bi raspravili o ključnim izazovima i mogućnostima implementacije Konvencije u domaće zakonodavstvo.
Cilj i značaj konferencije
Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jedan od najvažnijih dokumenata suvremenog pravnog poretka, postavlja temeljne standarde zaštite prava i sloboda pojedinca. Ova konferencija pružila je platformu za detaljnu analizu utjecaja Konvencije na hrvatski pravni sustav te za raspravu o njezinoj primjeni u svakodnevnoj pravnoj praksi.
Program konferencije obuhvatio je teme poput:
- Implementacije konvencijskih standarda u hrvatske zakone,
- Prakse Europskog suda za ljudska prava i njezina utjecaja na nacionalne sudove,
- Zaštite temeljnih prava kroz ustavne žalbe,
- Izazova u osiguravanju jednakosti pred zakonom i učinkovite pravne zaštite.
Sudjelovanje odvjetnika Borisa Gregovića
Odvjetnik Boris Gregović sudjelovao je u panel raspravi koja je bila posvećena praktičnim aspektima primjene Konvencije u hrvatskom pravosuđu. Njegovo izlaganje istaknulo je važnost usklađivanja domaćih pravnih postupaka s konvencijskim standardima te je ponudilo uvid u specifične slučajeve koji ilustriraju ključne izazove u zaštiti ljudskih prava u Hrvatskoj.
Poseban naglasak stavio je na:
- Potrebu za kontinuiranim obrazovanjem pravnih praktičara o konvencijskim standardima,
- Ulogu odvjetnika u podizanju svijesti o ljudskim pravima kod građana,
- Suradnju pravnih institucija u cilju osiguravanja učinkovitije zaštite prava zajamčenih Konvencijom.
Njegov doprinos bio je usmjeren na primjenu Konvencije u svakodnevnim sudskim postupcima, pri čemu je podijelio svoja iskustva i izazove s kojima se susretao u praksi.
Ključni zaključci konferencije
Konferencija je potvrdila važnost daljnjeg jačanja suradnje između pravnih praktičara, akademske zajednice i pravosudnih institucija kako bi se osigurao napredak u implementaciji Konvencije u hrvatskom pravnom sustavu. Istaknuto je da se Konvencija ne smije promatrati samo kao teorijski okvir, već kao praktičan alat za zaštitu prava građana, osobito u područjima gdje su ugrožena temeljna prava poput prava na pravično suđenje, slobodu izražavanja i jednakost pred zakonom.
Odvjetnik Boris Gregović svojim je sudjelovanjem dodatno naglasio važnost odvjetničke profesije u osiguravanju poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ova konferencija bila je ključna za promicanje dijaloga o ljudskim pravima u hrvatskom pravnom poretku. Sudjelovanje odvjetnika Borisa Gregovića na ovom događaju istaknulo je njegovu predanost unapređenju pravne prakse i zaštiti temeljnih prava građana.
Za više informacija o događaju i temama koje su obrađene, posjetite službenu stranicu Pravnog fakulteta u Rijeci.
Sudjelovanje u prometnoj nesreći dok ste u inozemstvu može biti iznimno stresno i komplicirano iskustvo. Osim fizičkih i emocionalnih posljedica, mnogi se suočavaju s pitanjima poput: Hoću li uopće moći ostvariti naknadu štete?, Kome se obratiti? ili Kako funkcionira pravni sustav druge države? Međunarodni aspekt prometnih nesreća dodaje dodatnu složenost: različiti zakoni, različiti postupci, različiti standardi osiguranja i nepoznate pravne prakse.
Prometni prekršaji spadaju među najčešće pravne probleme s kojima se građani susreću. U većini slučajeva riječ je o lakšim prekršajima poput prekoračenja brzine ili nepropisnog parkiranja. Međutim, postoje situacije u kojima prometni prekršaj može prerasti u ozbiljniji pravni problem s kaznenim posljedicama.
Mnogi građani u Hrvatskoj desetljećima koriste zemljišta, kuće ili stanove koji u zemljišnim knjigama još uvijek glase na davno preminule vlasnike, nepoznate pravne subjekte ili jednostavno na osobe koje više nemaju stvarnu vezu s nekretninom. Takve situacije najčešće su posljedica povijesnih, nasljednih ili dokumentacijskih okolnosti, a ne zle namjere korisnika. Ako ste upravo vi jedna od tih osoba – možda već imate pravni temelj da postanete upisani vlasnik. Rješenje leži u institutu dosjelosti.