Što u slučaju ozljede na radu?
Jeste li znali kako se 2020., u Republici Hrvatskoj, dogodilo 14 424 ozljeda na radu?
Rizik od nastanka ozljede na radu prisutan je u svim zanimanjima, a u ovom članku objasniti ćemo Vam što učiniti u slučaju ozljede.
Postupak priznavanja ozljede na radu
Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće poslodavac podnošenjem tiskanice “Prijava o ozljedi na radu” Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ukoliko poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine, a to može učiniti i radnik. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu je osam dana od dana nastanka ozljede, a radnik, za kojeg nije podnesena prijava u roku tri godine od isteka roka od osam dana, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.
U slučaju priznate ozljede na radu radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.
Važno za napomenuti je i kako radnik, osim prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, ima pravo i na naknadu štete od poslodavca, odnosno njegovog osiguratelja.
Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu propisano je kako je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom.
Odgovornost poslodavca
Odgovornost poslodavca je objektivna što znači da se isti može osloboditi svoje odgovornosti, odnosno njegova odgovornost se može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.
Ukoliko poslodavac ima sklopljenju policu osiguranja, tada umjesto njega naknadu štete isplaćuje osiguravajuće društvo.
Pravo na naknadu štete radnik može ostvariti u roku tri godine od saznanja za štetu i štetnika, a najkasnije u roku pet godina od nastanka štete.
Koraci u postupku potraživanja naknade štete u slučaju ozljede na radu
- Pribava relevantne dokumentacije (policijska potvrda, zapisnik inspektorata rada i sl.) i prijava štete poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju
- Žalba protiv rješenja HZZO-a u slučaju odbijanja zahtjeva za priznavanje ozljede na radu
- Procjena zadobivenih ozljeda i zaostalih posljedica, odnosno cjelokupne medicinske dokumentacije po stalnom sudskom vještaku) radi određivanja objektivnog iznosa naknade štete
- Sastav odštetnog zahtjeva
- Dogovor sa strankom o prihvatljivosti ponude naknade štete
U slučaju da nam se obratite, pribavu relevantne dokumentacije, prijavu štete i komunikaciju s osiguranjem kao i angažiranje stalnog sudskog vještaka odrađujemo mi.
Obratite nam se s povjerenjem.
Odvjetnički ured Boris Gregović
Obiteljsko nasilje jedna je od najtežih i najsloženijih društvenih pojava s kojom se pojedinci mogu susresti. Ono ostavlja duboke emocionalne, psihološke i fizičke posljedice — ne samo na izravne žrtve, već i na širu obitelj i zajednicu. U Republici Hrvatskoj, kao i drugdje u svijetu, svjedoci smo porasta nasilja unutar obitelji, uključujući alarmantne podatke o femicidima — najtežim posljedicama rodno uvjetovanog nasilja.
Dana 12. rujna 2024. godine, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci održan je međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Zaštita prava na život u zdravoj gradskoj sredini i sustavi no-fault naknada u hrvatskom i talijanskom pravu”. Ovaj prestižni događaj okupio je vodeće pravne stručnjake i znanstvenike iz Hrvatske i inozemstva, koji su podijelili svoja iskustva i znanja o pravnim i praktičnim izazovima u zaštiti zdravog okoliša u urbanim sredinama.
Prometne nesreće najčešće povezujemo s fizičkim ozljedama – lomovima, operacijama i oporavkom koji se može vidjeti i mjeriti. Međutim, mnogi koji su sudjelovali u nesreći znaju da se pravi problem često pojavljuje tek kasnije, i to na razini psihičkog zdravlja.