13. svibanj, 2024.

Što u slučaju ozljede na radu?

Jeste li znali kako se 2020., u Republici Hrvatskoj, dogodilo 14 424 ozljeda na radu?

Rizik od nastanka ozljede na radu prisutan je u svim zanimanjima, a u ovom članku objasniti ćemo Vam što učiniti u slučaju ozljede.

Postupak priznavanja ozljede na radu

Postupak utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu pokreće poslodavac podnošenjem tiskanice “Prijava o ozljedi na radu” Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Ukoliko poslodavac ne podnese prijavu o ozljedi na radu, prijavu je obvezan podnijeti izabrani doktor opće/obiteljske medicine, a to može učiniti i radnik. Rok za podnošenje prijave o ozljedi na radu je osam dana od dana nastanka ozljede, a radnik, za kojeg nije podnesena prijava u roku tri godine od isteka roka od osam dana, gubi pravo na pokretanje postupka utvrđivanja i priznavanja ozljede na radu.

U slučaju priznate ozljede na radu radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad.

Važno za napomenuti je i kako radnik, osim prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu, ima pravo i na naknadu štete od poslodavca, odnosno njegovog osiguratelja.

Odredbom čl. 111. st. 1. Zakona o radu propisano je kako je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu koju pretrpi na radu ili u vezi s radom.

Odgovornost poslodavca

Odgovornost poslodavca je objektivna što znači da se isti može osloboditi svoje odgovornosti, odnosno njegova odgovornost se može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

Ukoliko poslodavac ima sklopljenju policu osiguranja, tada umjesto njega naknadu štete isplaćuje osiguravajuće društvo.

Pravo na naknadu štete radnik može ostvariti u roku tri godine od saznanja za štetu i štetnika, a najkasnije u roku pet godina od nastanka štete.

Koraci u postupku potraživanja naknade štete u slučaju ozljede na radu

  1. Pribava relevantne dokumentacije (policijska potvrda, zapisnik inspektorata rada i sl.) i prijava štete poslodavcu, odnosno njegovom osiguratelju
  2. Žalba protiv rješenja HZZO-a u slučaju odbijanja zahtjeva za priznavanje ozljede na radu
  3. Procjena zadobivenih ozljeda i zaostalih posljedica, odnosno cjelokupne medicinske dokumentacije po stalnom sudskom vještaku) radi određivanja objektivnog iznosa naknade štete
  4. Sastav odštetnog zahtjeva
  5. Dogovor sa strankom o prihvatljivosti ponude naknade štete

U slučaju da nam se obratite, pribavu relevantne dokumentacije, prijavu štete i komunikaciju s osiguranjem kao i angažiranje stalnog sudskog vještaka odrađujemo mi.

Obratite nam se s povjerenjem.

Odvjetnički ured Boris Gregović

Moglo bi vas zanimati
01. listopad, 2024.
Naknada štete zbog azbestoze

Azbestoza je ozbiljna bolest koja se javlja kao posljedica izloženosti opasnoj azbestnoj prašini, a najčešće pogađa radnike koji su godinama radili s ovim štetnim materijalom. Na našem blogu istražite sve što trebate znati o pravima na naknadu štete, zakonskim propisima u Republici Hrvatskoj te postupcima koje trebate poduzeti kako biste osigurali svoja prava. Bilo da ste vi ili netko vama blizak oboljeli od azbestoze, naš vodič donosi ključne informacije i praktične savjete koji će vam pomoći na putu do pravedne odštete i zaštite zdravlja.

21. siječanj, 2025.
Zašto je stručno vještačenje ključno u postupcima naknade štete?

Vještačenja sudskih vještaka imaju ključnu ulogu u sudskim i vansudskim postupcima naknade štete. Oni pružaju stručno mišljenje koje sud koristi kao osnovu za donošenje odluka, bilo da se radi o prometnim nesrećama, ozljedama na radu ili materijalnoj šteti. No, koliko god važna, vještačenja su često izvor problema i sporova. U ovom članku analiziramo važnost vještačenja, njihove izazove i kako osigurati kvalitetnu pravnu zaštitu.

29. listopad, 2024.
Liječničke pogreške: Odgovornost liječnika i zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj

Liječničke pogreške i odgovornost za štetu koju one mogu prouzročiti pacijentima vrlo su aktualna tema u hrvatskom pravnom sustavu. S porastom broja sudskih postupaka radi naknade štete zbog propusta u liječenju, postaje sve jasnije koliko je važno razumjeti zakonske aspekte ove problematike. Nažalost, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji registar koji bi evidentirao sve slučajeve liječničkih pogrešaka, što dodatno otežava situaciju.